Kata Prćić književnica i pivačica



http://www.bunjevacka-matica.org/wp-content/uploads/2018/01/iz-bsnovina.jpgKata Prćić književnica i pivačica

Kata Prčić je rođena u Subotici 20. septembra 1883. godine i bila je odlikovana još prije rata u svim nacionalnim pokretima. Veliki doprinos bunjevačkoj književnosti, dala je Kata Prćić Tetkuš rođena za vreme ugarske vladavine,a umrla u FNRJ. Rič je o književnici čiji rad nije dovoljno istražen. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi je da je bila Bunjevka jugoslovenski orijentisana, koja je zagovarala ilirstvo kod Bunjevaca. Najviše je sarađivala sa Mijom Mandićem tadašnjim učiteljem, urednikom i direktorom Gradskog muzeja i biblioteke i školskim nadzornikom u Subotici. Bila je naročito zapažena kad je pripremila zajedno sa Marom Đorđević-Malagurskom Bunjevačko veče na radio stanici u Beogradu 1940. godine u kojem je učestvovala ko pevačica. Pisala je pripovitke i priče pod pseudonimom Bunjevac.
Dila koja je napisala Kata Prćić su: Svadbeni običaji kod subotičkih Bunjevaca (Književni sever , god. III 1927.,knji. sv. 3-4, strana 114-131), Šandor Rajčić (Subotička Danica ili kalendar bunjevačko-šokački za godinu 1927, strana 50), Spomenica na proslavu četristogodišnjice smrti cara Jova Nenada, 4. 09. 1927. godine Subotica),Stari božićni običaji kod subotičkih Bunjevaca (Književni sever, Subotica 1930. godine VI, knj. VI, sv. 7-10, strana 203-212),Bunjevci i Šokci, Subotica, 1940. godine brošura, Uspomena na domaće Prelo kod subotičkih Bunjevaca.
Pivala je pisme i pisala članke u duhu jugoslovenstva. Vridna je spomena njezima pisma “Borba vile Bunjevke za svoje ime i svoj rod’’, koja je ispivana u desetercu i u duhu narodnog jezika. Ova deseteračka pisma kroz alegoriju prikazuje borbu vile Bunjevke i sjedinjenje pod okriljem vile Jugoslovenke.
Bila je naročito zapažena kad je pripremila zajedno sa Marom Đorđević-Malagurskom Bunjevačko veče na radio stanici u Beogradu 1940. godine u kojem je učestvovala kao pivačica. Pisala je pripovetke i priče pod pseudonimom Bunjevac.
Dila koja je napisala Kata Prćić su: Svadbeni običaji kod subotičkih Bunjevaca (Književni sever , god. III 1927.,knji. sv. 3-4, strana 114-131), Šandor Rajčić (Subotička Danica ili kalendar bunjevačko-šokački za godinu 1927, strana 50), Spomenica na proslavu četristogodišnjice smrti cara Jova Nenada, 4. 09. 1927. godine Subotica),Stari božićni običaji kod subotičkih Bunjevaca (Književni sever, Subotica 1930. godine VI, knj. VI, sv. 7-10, strana 203-212),Bunjevci i Šokci, Subotica, 1940. godine brošura, Uspomena na domaće Prelo kod subotičkih Bunjevaca.
Prema podacima iz Istorijskog arhiva u Subotici „Kata Prćić i druge “ dobile su Veliku većnicu na upotrebu 3. februare 1919. godine u 3 sata popodne.Na tom skupu osnovana je „Dobrotvorna zajednica Bunjevaka“, a Kata Prćić je postala njena prva pridsidnica. Kata Prćić i Petar Zvekić u ime „društva za učenu omladinu „Jugoslovija“, obratili su se molbom 1. februare 1919, gradskim vlastima u cilju da im se obezbede odgovarajuće prostorije. Molba za odobrenje pravila   „Dobrotvorne zajednice Bunjevaka“ sa preporukom Senata, upućena je na   rešavanje u Beograd 20. aprila 1919.godine Kata Prćić je u ime društva zatražila ustupanje pozorišne sale i za 4. aprila 1920. godine. Planirana je pozorišna predstava ali i plesna zabava nakon nje. Vlasti su dozvolile predstavu ali ne i zabavu. Prilikom toga, predsednica društva je pismeno zahvalila  podgradonačelniku dr Josipu Prćiću na zalaganju, i odustala od održavanja predstave, prepuštajući salu “Bunjevačkom divojačkom društvu”, navodi se na blogu suistorija.com.

Subotičke bunjevke kroz umitnost

Autor članka

admin

Bunjevačka matica ima dugu tradiciju, a za cilj ima očuvati kulturnu i tradicijsku vridnost Bunjevaca i Bunjevki.