Subotičke bunjevke kroz umitnost



Subotičke bunjevke kroz umitnost

Uskoro iz štampe će da iziđe brošura: Subotičke bunjevke kroz umitnost

Iako im nije priznato, Bunjevci su dali veliki doprinos na razvoju umitnosti u Subotici. Slikarke Jelena Čović, Magda Mamužić, Angelina Mačković, vajarka Ana Bešlić mogu se smatrati prvim pravim umitnicama kod Bunjevaca, ali i u Subotici uopšte.
Sa ovim se ne bi složili oni teoretičari i istoričari koji ne priznaju postojanje Bunjevaca kao posibnog naroda nego ih smatraju dilom hrvatskog korpusa, a pojedini čak i srpskog. Sama činjenica da se Jelena Čović na svojoj prvoj sliki potpisala kao Bunjevka govori o njenom opredeljenju i osićanju.
Jelena Čović (1879-1951) je bila prva akademski obrazovana slikarka iz Subotice. Svoj život je posvitila slikarstvu i učenju drugi. Živila je u siromašnoj porodici, kada se razmišljalo samo o udaji ženske dice, a ne o njievom škulovanju, a naročito za umitnicu. Živila je i u periodu kada je umitnost pripadala muškarcima, i to privilegovanim bilcima. Tada su se žene na platnu prikazivane u stereotipnim ulogama ili su bile ignorisane. Bila je žena isprid svoj vrimena, sa ciljem, željom i vizijom i odlučnosću da slidi svoj san i postane slikarka. Pridrasude, siromaštvo u kom je odrastala nisu je omeli na njezinom putu. Bila je ponosna Bunjevka, ali i prva bunjevačka i subotička slikarka, koja je jedno vrime ujedno bila i jedina žena koja je primala stipendiju od grada. Zastupala je umitnički pravac ekspresionizma u prvoj deceniji dvadesetog veka.
Jelena Čović, Magda Mamužić, Angelina Mačković i Ana Bešlić porid toga što su postavile temelje umitnosti u rodnom gradu, ostavile su traga i u vojvođanskoj umetnosti.

Autor članka

admin

Bunjevačka matica ima dugu tradiciju, a za cilj ima očuvati kulturnu i tradicijsku vridnost Bunjevaca i Bunjevki.